BIBLIJSKI FORUM

POZNAVANJE BOGA - NAJVAŽNIJE ZNANJE

Latest topics

»  DANILO I OTKRIVENJE
Yesterday at 23:11 by PavleS

» DOKAZI OTPADA VOĐSTVA ADVENTISTIČKE CRKVE
Yesterday at 17:10 by D.Kresac

» TROJSTVO KAO PAGANSKA TVOREVINA
Yesterday at 10:29 by PavleS

» ŠABAT, PROROČANSTVA, BIBLIJSKI KALENDAR...
Yesterday at 09:59 by PavleS

» RECEPTI ZDRAVE HRANE
7/12/2016, 12:15 by Nina V

» VAKCINACIJA, VIRUSI...
7/12/2016, 10:25 by Zdravko Vučinić

» BRAČNI ODNOSI
6/12/2016, 19:38 by Nina V

» HRISTOVA LJUDSKA PRIRODA I NAŠA PRIRODA
6/12/2016, 01:16 by Zdravko Vučinić

» BIBLIJA - NOVI REVIDIRANI PREVOD
5/12/2016, 20:32 by PavleS

December 2016

SunMonTueWedThuFriSat
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Calendar Calendar


    ZDRAVA ISHRANA

    Share

    Zdravko Vučinić
    Admin

    Broj komentara : 497
    Registration date : 2013-10-03

    ZDRAVA ISHRANA

    Komentar  Zdravko Vučinić on 28/10/2013, 10:34

    Zašto zdrava ishrana

    Sažvakana hrana unosi se u želudac i onda prolazi kroz različite faze transformacije, od varenja do metabolizacije (sagorijevanje). Da ne bih ulazio u detalje ovih izuzetno složenih i nevjerovatnih procesa koji se odvijaju u ljudskom organizmu, dovoljno je reći da kroz zadnju fazu(metabolizaciju ili sagorijevanje) hranljivi i drugi sastojci iz ishrane putem krvotoka dolaze do ćelija organizma gdje bivaju upotrijebljeni za različite funkcije tokom različitih perioda života čovjeka.
    Na primjer, prilikom rođenja dijete je teško nekoliko kilograma, a 20 godina kasnije i preko 60 kilograma. Većim dijelom povećanje težine nastaje upravo uzimanjem hrane u kojoj se nalaze neophodni sastojci. Minerali koji obrazuju skelet (kalcijum i fosfor) i aminokiseline koje proizilaze iz proteina, predstavljaju hranljive sastojke koji najviše doprinose razvoju tijela, jer čine osnovnu strukturu organizma.
    Osim rasta tijela koje traje 18 do 20 godina, postoje stalni procesi obnove i zamjene određenih organskih tkiva poput kože, kose, noktiju, sluzokože želuca… Postoje svakodnevne potrebe krvi, mozga i svih organa pojedinačno. Tu su i brojni drugi procesi u organizmu koji su povezani i neprestani i koje neko i nešto mora da pokreće.
    Neophodni sastojci za sve te potrebe organizma(od kojih je organizam dijelom i sačinjen) - proteini, aminokiseline, minerali, vitamini, ugljeni hidrati, masti, vlakna, enzimi, antioksidansi, fitohemikalije i druge bio-hemijske supstance, najviše se nalaze u biljnoj ishrani i to u najprirodnijoj i uravntoženoj formi.
    Ovo je najjači argument u prilog biljne ishrane koja se smatra zdravom ishranom. Zato treba jesti raznovrsnu biljnu ishranu, u što svježijoj formi, kako bi bile zadovoljene potrebe organizma. U biljnu ishranu spadaju voće, povrće i mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i sjemenje.
    Kada neophodnih sastojaka nema u optimalnoj količini u ljudskom organizmu, logično je da organizam ne radi adekvatno, dolazi do određenih poremećaja, zastoja i blokada koji potom dovode do zdravstvenih tegoba i bolesti.
    Nedostatak ovih sastojaka u organizmu, uz zatrovanost i blokade u najvažnijim organima tijela, kao posljedica nezdrave ishrane, fizičke neaktivnosti, konzumiranja i korišćenja cigareta, alkohola, kafe i drugih vještačkih pića, uz stres, predstavljaju glavne uzroke kako manjih tako i težih bolesti. I ne samo bolesti, već i nedostatka životne energije i vitalnosti.
    Otklanjanjem ova dva uzroka - nedostatak neophodnih sastojaka i zatrovanost organizma, koje se zajedno postiže promjenom načina života, poštovanjem osnovnih zakona zdravlja i primjenom prirodnih metoda i tehnika liječenja i detoksifikacije organizma, nema prepreka za izlečenje ni najtežih bolesti.
    Ovo polazište je bilo temelj u radu najboljih ljekara prirodne medicine svih vremena, kao što su dr Ričard Šulc, dr Džon Kristofer, dr Pavo Airola, dr Maks Gerson i mnogi drugi.

    O pojedinačnim hranljivim i drugim neophodnim sastojcima zaorganizam, u narednim postovima.

    Zdravko Vučinić
    Admin

    Broj komentara : 497
    Registration date : 2013-10-03

    Re: ZDRAVA ISHRANA

    Komentar  Zdravko Vučinić on 27/12/2013, 18:31

    RECEPTI ZA 10 VRSTA BILJNIH MLIJEKA

    Sva biljna mlijeka su daleko zdravija, hranljivija i ukusnija od bilo kojeg mlijeka životinjskog porekla. Dok kravlje, kozije i ostala životinjska mlijeka nanose štetu organizmu, ova mlijeka doprinose jačanju i vaših kostiju i cjelokupnog organizma.

    Za razliku od životinjskih mlijeka čije hranljive materije naš organizam može da apsorbuje samo do 25 odsto, hranljivi sastojci iz biljnih mlijeka mogu da se apsorbuju u potpunosti. Ovi napici predstavljaju namirnice koje rado konzumiraju ljudi svih uzrasta, a posebno su popularni među djecom.

    Mlijeko od badema

    Sastojci:

    1 šolja badema
    4 šolja hladne vode
    1 kašika nerafinisanog ulja
    1 kašika malteksa ili meda

    Priprema:

    U malo vode koja vri staviti badem na svega 10 sekundi. Izvaditi ih i ostaviti da stoje 2-3 minuta.Ocijediti i skinuti im ljusku. Pomiješati bademe sa preostalim sastojcima u blenderu 1-2 minuta. Mlijeku se može dodati malo cimeta ili samljevene vanile po zelji. Osim toga, mogu se bademi sa ostalim sastojcima jednostavno samljeti u blenderu i nakon toga eventualno procijediti.

    Mlijeko od susama

    Sastojci:

    1 šolja susama
    4 šolje vode i meda po želji

    Priprema:

    Susam sa malo vode promiješati u blenderu, a onda postepeno dodavati preostalu vodu. Po ukusu i želji dodati malo vanile, meda, malteksa ili suvo voće ili bananu.

    Mlijeko od oraha

    Sastojci:

    1 šolja oraha
    4 šolje vode i meda po želji

    Priprema:

    Orahe staviti u blender i prvo sa malo vode promiješati, a onda dodati preostalu tečnost i miješati 2 minuta. Zaslađivati po želji.

    Mlijeko od pirinča

    Sastojci:

    1 šoljica integralnog pirinča
    10 šoljica vode

    Priprema:

    Staviti sastojke u lonac, poklopiti, i nakon ključanja smanjiti temperaturu na 45 stepeni i kuvati još pola sata. Nakon kuvanja smjesu ohladiti pa procijediti. Mlijeko se može zasladiti medom, malteksom...

    Kokosovo mlijeko

    Sastojci:

    200 grama kokosa ili kokosovog brašna
    pola litre vode
    1 kašičica meda

    Priprema:

    U vodu sipati kokosovo brašno i ostaviti ga da odstoji jedan sat. Smjesu sipati u blender i promiješati. Procijediti i zasladiti medom.

    Mlijeko od pšenice

    Sastojci:

    1 šolja klica pšenice
    4 šolje vode
    pola šolje suvog grožđa odstojalog u vodi

    Priprema:

    Promiješati u blenderu pšenične klice sa vodom 2 minuta pa procijediti kroz gustu cjediljku. Vratiti u blender, dodati suvo grozđe pa miješati. Po ukusu zasladiti medom.

    Sojino mlijeko

    Sastojci:

    1 šolja soje
    4 urme
    2 supene kašike meda ili agave sirupa
    2 štapića vanile
    400 ml vode

    Priprema:

    Soju oprati u tri vode i potopiti 12 sati u vodi. Nakon toga sve sastojke staviti u blender i miješati 1 minut. Procijediti kroz gazu. Mlijeko može stajati 3 dana u frižideru.

    Mlijeko od indijskog oraha

    Sastojci:

    1 šolja indijskog oraha
    zaslađivači po želji (urme, med ili agave sirup)
    400 ml šolje vode

    Priprema:

    Indiski orah oprati u tri vode i potopiti 2 sata u vodi. Nakon toga sve sastojke staviti u blender i miješati 1 minut. Procijediti kroz gazu. Mlijeko može stajati 3 dana u frižideru.

    "Čokoladno" mlijeko

    Sastojci:

    1 šolja oraha ili badema
    2 supene kašike agave sirupa
    4 urme
    3 supene kašike mljevenog rogača
    1 štapić vanile
    250 ml vode

    Priprema:

    Orahe oprati u tri vode i potopiti 2 sata u vodi. Nakon toga sve sastojke promiješati u blender 1 minut. Procijediti kroz gazu. Mlijeko može stajati 3 dana u frižideru.

    Mlijeko od banana

    Sastojci:

    2 zamrznute banane
    1 šolja vode
    5 urmi
    1/2 supene kašike cimeta

    Priprema:

    Sve sastojke promiješati u blender 1 minut.

    Zdravko Vučinić
    Admin

    Broj komentara : 497
    Registration date : 2013-10-03

    Re: ZDRAVA ISHRANA

    Komentar  Zdravko Vučinić on 22/3/2014, 16:46

    Zašto zdrava ishrana - nastavak

    Proteini & aminokiseline

    Proteini ili bjelančevine su osnov strukture ljudskog organizma. Oni su najvažniji sastavni element mišića, krvi, kostiju, kože i svih unutrašnjih organa. Proteini, koji se dijele u nekoliko vrsta, izgrađeni su od aminokiselina i ulaze i u sastav hormona, vitamina, antitijela...
    Osim što predstavljaju strukturu tijela, proteini imaju višestruku ulogu od obezbjeđivanja rasta i obnove ćelija, preko raznih važnih uloga u metabolizmu kao što je proizvodnja hormona i enzima, prenos inforfmacija do centralnog nervog sistema, prenos hranljivih stvari putem krvi do ćelija, do stvaranja energije...
    Proteini se neprestano troše i moraju se zamjenjivati. To se ostvaruje korišćenjem hrane koja sadrži proteine. Kada se unesu u tijelo, ovi proteini nam daju potpuno novu zalihu gradivnih blokova aminokiselina za korišćenje u izgradnji novih proteina kao zamjena za istrošene.

    Kada je u pitanju biljna ishrana, proteina najviše ima u soji, suncokretu, sočivu, lebleblju, bademu, kikirikiju, pirinču, ječmu, pšenici, kukuruzu, pasulju. Proteina ima nešto i u drugim žitaricama(ovas, proso, ječam, pirinač..), integralnom hljebu, povrću i mahunarkama (grašak, krompir, lucerka, avokado, praziluk, brokoli, luk, celer, paradajz, masline...), orašastim plodovima, sjemenju, suvom voću, posebno u suvim smokvama, suvom grožđu i suvim šljivama. Proteina naročito ima u morskim algama.
    Dnevno se odrasloj osobi preporučuje od 0,5 do najviše jedan gram proteina na jedan kilogram težine, zavisno od nutricioniste koji predlaže, stim da bi vjerovatno najbolja količina bila središna(0,75 grama po kilogramu tjelesne težine). Djeci je, po koligramu težine, potrebna i do dvostruko veća količina proteina nego odraslima.
    I trudnicama i tokom dojenja se preporučuju nešto veće količine proteina nego uobičajeno.

    Što se tiče ishrane životinjskog porijekla, proteina najviše ima u tunjevini, ostalom ribljem mesu, piletini, jagnjetini, teletini, mlijeku, jajima, siru, jogurtu... Zastupnici mesne ishrane ili ishrane bogate proteinima često kao argument koriste tezu da su životinjski proteini kvalitetniji od proteina iz biljaka.

    Najveća svjetska istraživanja pokazuju da su životinjski proteini štetni po zdravlje, a naročito ako se uzimaju u većim količinama. Štaviše, analize pokazuju da unošenje životinjskih proteina uopšte nije potrebno, već da je dovoljno uzimati ih iz biljnih izvora bez obzira da li se čovjek izlaže velikim fizičkim naporima ili ne.
    Proteini se, kao što znamo, stvaraju od aminokiselina od kojih su neke esencijalne, koje organizam ne može stvoriti već se moraju unositi putem isharne. Postoji dvadesetak vrsta aminokiselina koje ljudsko tijelo koristi za izgradnju proteina. Kod odraslih osoba, otprilike desetak ovih aminokiselina su esencijalne.
    Teza da su životinjski proteini kvalitetniji proizilazi iz činjenice da su ti proteini potpuni i navodno visokokvalitetni, zato što se u ishrani životinjskog porijekla nalaze sve esencijalne aminokiseline potrebne za stvaranje tih proteina.
    Zaista je tačno da se u mesu nalaze esencijalne aminokiseline za stvaranje proteina, ali to ne znači da meso treba konzumirati kao izvor proteina i da su proteini iz mesa zdravi.

    Očigledno je da su životinje fiziološki sličnije ljudima nego biljke. Prema tome, ne bi trebalo da bude iznenađenje da će pri poređenju mesa jedne životinjske vrste (na primjer govedine) sa hranom jedne biljne vrste, mješavina aminokiselina u životinjskom proizvodu vjerovatno biti bliža proporcijama u kojima su one potrebne ljudima. Da li onda životinjski izvori hranljivih materija obezbeđuju bolji “kvalitet” proteina od biljnih izvora? Ako se razmatra ishrana kao cjelinu, odgovor je ne.

    Jedan od poznatih autora, dr Horhe Pamplona Rodžer, koji je radio ozbiljne analize, kazao je da ako se neka laboratorijska životinja hrani samo, recimo, pirinčem, ona neće dovoljno izrasti, ali ako se pirinču doda i mahunarka (na primjer, grašak ili sočivo), rast te životinje će biti normalan. Dr Rodžer navodi drugi primjer: “žitarice nemaju dvije esencijalne aminokiseline, metionin i triptofan, ali mahunarke imaju te dvije aminokiseline”. Logično je da ako se spoje žitarice i mahunarke, dobijaju se sve neohodne aminokiseline potrebne organizmu i on može da stvara kvalitetne proteine u dovoljnoj kolićini.
    Dr Rodžer je dao i primjere kombinovanih namirnica koje obezbjeđuju kvalitetne proteine od esencijalnih aminokiselina: pirinač i povrće (paprika, šargarepa, crni luk...); pirinač i sočivo; pirinač i grašak; pšenica i lebleblje; ječam i lebleblje; pirinač i pasulj; supa od povrća i pasulj; sočivo i krompir; kukuruz i boranija.
    Ovas, paradajz, bundeva i druge biljke takođe obezbjeđuju esencijalne aminokiseline. I na kraju, njima su zaista bogate morske alge koje je poželjno koristiti kao dodatak ishrani.

    Zaključak ove, ali i brojnih drugih analiza, je da su možda proteini iz jedne vrste biljaka nepotpuni, ali ako se udruže sa drugim biljnim namirnicama organizam dobija potrebne esencijalne aminokiseline za stvaranje proteina. Kada čovjekova jetra stvara proteine, ona ne pravi razliku između biljnih i životinjskih aminokiselina. Važno je da aminokiselina uđe u krv. Same životinje dobijaju proteine iz biljaka, jer jedino one mogu da koriste azot iz atmosfere da bi proizvele aminokiseline.
    Ne stoji, dakle, priča o konzumiranju ishrane životinjskog porijekla, ili mesa kao najvažnijeg, kao neophodnosti za unošenje proteina ili aminokiselina. U pitanju je neinformisanost ili samo izgovor za stečenu naviku jedenja mesa.

    Međutim, suština priče o proteinima ne zavrašava se ovdje, već kod štetnih efekata i ozbiljnih posljedica konzumiranja mesa, mliječnih prozivoda i proteina dobijenih iz njih i druge ishrane životinjskog porijekla.
    Životinjski proteini, prije svega, povećavaju rizik od raka, a kod ljudi koji već imaju rak dovode do pogoršanja bolesti. Najveće svjetsko istraživanja svih vremena o povezanosti ishrane i bolesti, “Kinesko istraživanje”, koje je vodio dr Kolin Kembel, nedvosmisleno je utvrdilo štetnost životinjskih proteina i direktnu vezu sa rakom.
    I u poznatom “Indijskom istraživanju” na pacovima, koje je bilo uvod u „Kinesko istraživanje“, kada su svi pacovi koji su korišteni u eksperimentu bili predispozicirani da dobiju rak jetre nakon što im je prethodno data poznata kancerogena supstanca aflatoksin, rak su dobili samo pacovi hranjeni sa 20 odsto životinjskih proteina, dok se kod pacova hranjenih sa 5 odsto nije pojavio nijedan slučaj.
    “Količina proteina u ishrani se u svom efektu pokazala toliko moćnom da smo mogli da uključujemo i isključujemo rast raka jednostavnom promenom količine unesenih proteina. Korišćene količine proteina su bile one koje mi ljudi redovno koristimo”, kazao je dr Kempbel.
    Jedan protein je, prema njegovim riječima, dosljedno i snažno podsticao sve faze raka - kazein, koji sačinjava skoro 90 odsto proteina kravljeg mlijeka.
    Jedna vrsta, kaže dr Kembel, proteina nije podsticala rak, čak i pri visokom nivou unosa – proteini iz biljaka, uključujući pšenicu i soju.
    “Razvoj žarišta (gomila ćelija koje su se razvijale u tumore) je bio u potpunosti zavisan od količine unosa proteina. Nakon inicijacije raka aflatoksinom, žarišta su daleko više rasla na ishrani koja je sadržala 20 odsto proteina nego na ishrani sa 5 odsto proteina. Životinje koje su krenule sa najvećom inicijacijom raka (visoka doza aflatoksina) razvile su značajno manje žarišta na ishrani sa 5 odsto proteina. Nasuprot toga, životinje koje su počele sa malom dozom aflatoksina su ustvari proizvele značajno više žarišta kada su nakon toga hranjene ishranom sa 20 odsto proteina”, objašnjava dr Kempbel.
    “Razvoj žarišta se mogao preokrenuti, ka većem i ka manjem, mijenjajući količinu unosa proteina, i pri svim fazama razvoja žarišta. Kao uključivanje i isključivanje prekidača sijalice mogli smo da kontrolišemo rast raka jednostavnom promjenom nivoa unosa protein(kazeina), bez obzira na prvobitno izlaganje kancerogenoj materiji”, dodaje dr Kempbel.
    Tokom istih eksperimenata, biljni proteini nijesu promovisali rast raka, čak i pri višim nivoima unosa.
    Korišćenje većih količina proteina iz životinjskih izvora može da umanji broj ćelija iz bijelih krvnih zrnaca zaduženih za uništavanje stranih ili bolesnih ćelija.

    Višak proteina takođe izvlači kalcijum iz kostiju, i to je utvrđeno kod ljudi koji su dobijali dovoljno kalcijuma ishranom. Ova i druga slična istraživanja ukazuju da, na primjer, osteoporoza, suprotno popularnom vjerovanju nije povezana sa nedostatkom kalcijuma u ishrani. Činjenica je da ako ishrana sadrži mnogo proteina, vodi do smanjivanja rezervi kalcijuma koliko god jeli hranu ili proizvode bogate kalcijumom, jer tijelo, između ostalog, mora da koristi rezerve kalcijuma kako bi uspostavilo bazno-kiselu ravnotežu(pH vrijednost) u organizmu koja je poremećena većim unosom mesa, odnosno životinjskih proteina.
    Višak životinjskih proteina utičući na povećanje kiselosti u organizmu može da  izazove razne bolesti, ne samo začetak ili rast tumora. Izaziva srčane probleme, povećanje holesterola u krvi, krvnog pritiska, slabljenje bubrega, posebno kod dijabetičara kod kojih je taj problem izraženiji.

    Ljudima se često kaže da ako žele izbjegnuti holesterol, onda treba da piju obrano mlijeko sa niskim sadržajem masnoća jer je navodno zdravije. Ali obrano mlijeko povećava holesterol, jer proteini, kao što je kazein, sadržani u mlijeku povećavaju nivo holesterola.
    “Iako to izgleda paradoksalno, intenzivna fizička aktivnost ne izaziva povećanu potrebu za proteinima. To su pokazala mnoga ispitivanja vršena na atletičarima, iako brojni treneri i dalje preporučuju sportistima da uzimaju obroke koji sadrže povećanu količinu protein. Sportistima je prije svega neophodno više složenih ugljenih hidrata(integralne žitarice, povrće i mahunarke). Samo oni koji se bave bodi-bildingom, što nije preporučljivo za zdravlje, imaju potrebu za povećanom potrošnjom proteina”, navodi dr Horhe Pamplona Rodžer.

    Bez dileme, biljna ishrana i prirodni dodaci ishrani su najbolji, idealan i uravnotežen izvor neophodnih proteina(ili aminokiselina) za čovjeka.

    Noemi

    Broj komentara : 125
    Registration date : 2015-03-19

    Re: ZDRAVA ISHRANA

    Komentar  Noemi on 22/2/2016, 18:15


    Sponsored content

    Re: ZDRAVA ISHRANA

    Komentar  Sponsored content Today at 06:47


      Danas je 9/12/2016, 06:47